dc.creator | Petrović, Milan | |
dc.creator | Ružić-Muslić, Dragana | |
dc.creator | Maksimović, Nevena | |
dc.creator | Žujović, Miroslav | |
dc.creator | Smiljaković, Tatjana | |
dc.creator | Bijelić, Zorica | |
dc.date.accessioned | 2023-02-09T12:45:41Z | |
dc.date.available | 2023-02-09T12:45:41Z | |
dc.date.issued | 2010 | |
dc.identifier.uri | http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/861 | |
dc.description.abstract | U Srbiji, kao i u najvećem broju zemalja Evrope, jagnjeće meso u strukturi ukupne
proizvodnje ovčijeg mesa učestvuje sa oko 70%. Bez obzira na to, sadašnja
proizvodnja ne može da zadovolji potrebe ni naše zemlje pa su izvozne mogućnosti
male. Količine proizvedenog mesa ovaca tokom proteklih desetak godina u našoj
zemlji se kreće ispod 20.000 tona, a potrošnja je ispod 3.0 kg po stanovniku, što je
veoma malo, čime spadamo u red evropskih zemalja sa najnižim konzumiranjem
ove namirnice. U našim prodavnicama ili restoranima se retko može naći jagnjeće
meso, a naročito kvalitetna mlada jagnjetina. Ono što je najvažnije, u Srbiji ne
postoji razrađen novi tehnološki postupak proizvodnje jagnjećeg mesa primenom
trorasnog ukrštanja i korišćenja punog efekta heterozisa. U svetu se ovoj
problematici poklanja naročita pažnja i proizvodnja jagnjećeg mesa je zasnovana
upravo na novim tehničkim rešenjima i to baš primenom heterozisa. Suština ovog
tehnološkog postupka ogleda se u iznalaženju najbolje kombinacije ukrštanja
domaće pramenke sa inostranim populacijama, čija je će genetska distanca
omogućiti ostvarenje boljih rezultata u proizvodnji kvalitetnog jagnjećeg mesa.
Tov dobijene jagnjadi, prema ovom tehničkom rešenju traje 90 dana. Usled uticaja
pozitivnog heterozisa individue(100%) i heterozisa jednog roditelja(100%),
ostvaruju se visok dnevni prirast i visoka završna masa tela. Ovakvo korišćenje
heterozis efekta se ne pojavljuje pri uobičajenom industrijskom ukrštanju rasa
kako je to slučaj na farmama u Srbiji. Kao rezultat primene ovog rešenja dobija se
prosečan dnevni prirast jagnjadi od preko300 grama i nadmašuje vrednosti za ovu
osobinu kod ostalih populacija na našem području, a naročito u poređenju sa
virtemberškom i Il de frans ovcom. Jagnjad sa 90 dana uzrasta imaju masu tela
iznad 30 kg, a za dostizanje te mase po kg ostvarenog prirasta troše manju količinu
hrane čak i do 20%. Zaklana jagnjad imaju visok randman, visok udeo mesa I
kategorije, i odlična fizičko hemijska i tehnološka svojstva mesa. Ovim tehničkim
rešenjem se za jednu godinu na farmi od 100 ovaca dobija 64 jagnjadi više u
odnosu uobičajene sisteme gajenja ovaca u Srbiji. Pored broja jagnjadi, ovom
tehnologijom se ostvaruje veći prirast podmlatka i manji utrošak hrane za kilogram
prirasta u odnosu na ovčarsku praksu kod nas čime je i ekonomski efekat daleko
veći. Primena nove tehnologije ima i nekoliko tehnološko organizacionih
prednosti u odnosu na standardnu. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Institute for Animal Husbandry | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/20042/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Biotechnology in Animal Husbandry | sr |
dc.subject | jagnjad, meso, prirast, ukrštanje | sr |
dc.title | Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa | sr |
dc.type | article | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.rights.holder | Milan P. Petrović | sr |
dc.citation.volume | 26 | |
dc.citation.issue | special issue | |
dc.citation.spage | 1 | |
dc.citation.epage | 10 | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_861 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |