RIStocar - Repository of the Institute of Animal Husbandry
Institute of Animal Husbandry, Belgrade, Serbia
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RIStočar
  • RIStocar
  • Radovi istraživača / Researchers' publications
  • View Item
  •   RIStočar
  • RIStocar
  • Radovi istraživača / Researchers' publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa

No Thumbnail
Authors
Petrović, Milan
Ružić-Muslić, Dragana
Maksimović, Nevena
Žujović, Miroslav
Smiljaković, Tatjana
Bijelić, Zorica
Article (Published version)
,
Milan P. Petrović
Metadata
Show full item record
Abstract
U Srbiji, kao i u najvećem broju zemalja Evrope, jagnjeće meso u strukturi ukupne proizvodnje ovčijeg mesa učestvuje sa oko 70%. Bez obzira na to, sadašnja proizvodnja ne može da zadovolji potrebe ni naše zemlje pa su izvozne mogućnosti male. Količine proizvedenog mesa ovaca tokom proteklih desetak godina u našoj zemlji se kreće ispod 20.000 tona, a potrošnja je ispod 3.0 kg po stanovniku, što je veoma malo, čime spadamo u red evropskih zemalja sa najnižim konzumiranjem ove namirnice. U našim prodavnicama ili restoranima se retko može naći jagnjeće meso, a naročito kvalitetna mlada jagnjetina. Ono što je najvažnije, u Srbiji ne postoji razrađen novi tehnološki postupak proizvodnje jagnjećeg mesa primenom trorasnog ukrštanja i korišćenja punog efekta heterozisa. U svetu se ovoj problematici poklanja naročita pažnja i proizvodnja jagnjećeg mesa je zasnovana upravo na novim tehničkim rešenjima i to baš primenom heterozisa. Suština ovog tehnološkog postupka ogleda se u iznalaže...nju najbolje kombinacije ukrštanja domaće pramenke sa inostranim populacijama, čija je će genetska distanca omogućiti ostvarenje boljih rezultata u proizvodnji kvalitetnog jagnjećeg mesa. Tov dobijene jagnjadi, prema ovom tehničkom rešenju traje 90 dana. Usled uticaja pozitivnog heterozisa individue(100%) i heterozisa jednog roditelja(100%), ostvaruju se visok dnevni prirast i visoka završna masa tela. Ovakvo korišćenje heterozis efekta se ne pojavljuje pri uobičajenom industrijskom ukrštanju rasa kako je to slučaj na farmama u Srbiji. Kao rezultat primene ovog rešenja dobija se prosečan dnevni prirast jagnjadi od preko300 grama i nadmašuje vrednosti za ovu osobinu kod ostalih populacija na našem području, a naročito u poređenju sa virtemberškom i Il de frans ovcom. Jagnjad sa 90 dana uzrasta imaju masu tela iznad 30 kg, a za dostizanje te mase po kg ostvarenog prirasta troše manju količinu hrane čak i do 20%. Zaklana jagnjad imaju visok randman, visok udeo mesa I kategorije, i odlična fizičko hemijska i tehnološka svojstva mesa. Ovim tehničkim rešenjem se za jednu godinu na farmi od 100 ovaca dobija 64 jagnjadi više u odnosu uobičajene sisteme gajenja ovaca u Srbiji. Pored broja jagnjadi, ovom tehnologijom se ostvaruje veći prirast podmlatka i manji utrošak hrane za kilogram prirasta u odnosu na ovčarsku praksu kod nas čime je i ekonomski efekat daleko veći. Primena nove tehnologije ima i nekoliko tehnološko organizacionih prednosti u odnosu na standardnu.

Keywords:
jagnjad, meso, prirast, ukrštanje
Source:
Biotechnology in Animal Husbandry, 2010, 26, special issue, 1-10
Publisher:
  • Institute for Animal Husbandry
Funding / projects:
  • info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/20042/RS// (RS-20042)
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_861
URI
http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/861
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers' publications
Institution/Community
RIStocar
TY  - JOUR
AU  - Petrović, Milan
AU  - Ružić-Muslić, Dragana
AU  - Maksimović, Nevena
AU  - Žujović, Miroslav
AU  - Smiljaković, Tatjana
AU  - Bijelić, Zorica
PY  - 2010
UR  - http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/861
AB  - U Srbiji, kao i u najvećem broju zemalja Evrope, jagnjeće meso u strukturi ukupne
proizvodnje ovčijeg mesa učestvuje sa oko 70%. Bez obzira na to, sadašnja
proizvodnja ne može da zadovolji potrebe ni naše zemlje pa su izvozne mogućnosti
male. Količine proizvedenog mesa ovaca tokom proteklih desetak godina u našoj
zemlji se kreće ispod 20.000 tona, a potrošnja je ispod 3.0 kg po stanovniku, što je
veoma malo, čime spadamo u red evropskih zemalja sa najnižim konzumiranjem
ove namirnice. U našim prodavnicama ili restoranima se retko može naći jagnjeće
meso, a naročito kvalitetna mlada jagnjetina. Ono što je najvažnije, u Srbiji ne
postoji razrađen novi tehnološki postupak proizvodnje jagnjećeg mesa primenom
trorasnog ukrštanja i korišćenja punog efekta heterozisa. U svetu se ovoj
problematici poklanja naročita pažnja i proizvodnja jagnjećeg mesa je zasnovana
upravo na novim tehničkim rešenjima i to baš primenom heterozisa. Suština ovog
tehnološkog postupka ogleda se u iznalaženju najbolje kombinacije ukrštanja
domaće pramenke sa inostranim populacijama, čija je će genetska distanca
omogućiti ostvarenje boljih rezultata u proizvodnji kvalitetnog jagnjećeg mesa.
Tov dobijene jagnjadi, prema ovom tehničkom rešenju traje 90 dana. Usled uticaja
pozitivnog heterozisa individue(100%) i heterozisa jednog roditelja(100%),
ostvaruju se visok dnevni prirast i visoka završna masa tela. Ovakvo korišćenje
heterozis efekta se ne pojavljuje pri uobičajenom industrijskom ukrštanju rasa
kako je to slučaj na farmama u Srbiji. Kao rezultat primene ovog rešenja dobija se
prosečan dnevni prirast jagnjadi od preko300 grama i nadmašuje vrednosti za ovu
osobinu kod ostalih populacija na našem području, a naročito u poređenju sa
virtemberškom i Il de frans ovcom. Jagnjad sa 90 dana uzrasta imaju masu tela
iznad 30 kg, a za dostizanje te mase po kg ostvarenog prirasta troše manju količinu
hrane čak i do 20%. Zaklana jagnjad imaju visok randman, visok udeo mesa I
kategorije, i odlična fizičko hemijska i tehnološka svojstva mesa. Ovim tehničkim
rešenjem se za jednu godinu na farmi od 100 ovaca dobija 64 jagnjadi više u
odnosu uobičajene sisteme gajenja ovaca u Srbiji. Pored broja jagnjadi, ovom
tehnologijom se ostvaruje veći prirast podmlatka i manji utrošak hrane za kilogram
prirasta u odnosu na ovčarsku praksu kod nas čime je i ekonomski efekat daleko
veći. Primena nove tehnologije ima i nekoliko tehnološko organizacionih
prednosti u odnosu na standardnu.
PB  - Institute for Animal Husbandry
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa
VL  - 26
IS  - special issue
SP  - 1
EP  - 10
ER  - 
@article{
author = "Petrović, Milan and Ružić-Muslić, Dragana and Maksimović, Nevena and Žujović, Miroslav and Smiljaković, Tatjana and Bijelić, Zorica",
year = "2010",
abstract = "U Srbiji, kao i u najvećem broju zemalja Evrope, jagnjeće meso u strukturi ukupne
proizvodnje ovčijeg mesa učestvuje sa oko 70%. Bez obzira na to, sadašnja
proizvodnja ne može da zadovolji potrebe ni naše zemlje pa su izvozne mogućnosti
male. Količine proizvedenog mesa ovaca tokom proteklih desetak godina u našoj
zemlji se kreće ispod 20.000 tona, a potrošnja je ispod 3.0 kg po stanovniku, što je
veoma malo, čime spadamo u red evropskih zemalja sa najnižim konzumiranjem
ove namirnice. U našim prodavnicama ili restoranima se retko može naći jagnjeće
meso, a naročito kvalitetna mlada jagnjetina. Ono što je najvažnije, u Srbiji ne
postoji razrađen novi tehnološki postupak proizvodnje jagnjećeg mesa primenom
trorasnog ukrštanja i korišćenja punog efekta heterozisa. U svetu se ovoj
problematici poklanja naročita pažnja i proizvodnja jagnjećeg mesa je zasnovana
upravo na novim tehničkim rešenjima i to baš primenom heterozisa. Suština ovog
tehnološkog postupka ogleda se u iznalaženju najbolje kombinacije ukrštanja
domaće pramenke sa inostranim populacijama, čija je će genetska distanca
omogućiti ostvarenje boljih rezultata u proizvodnji kvalitetnog jagnjećeg mesa.
Tov dobijene jagnjadi, prema ovom tehničkom rešenju traje 90 dana. Usled uticaja
pozitivnog heterozisa individue(100%) i heterozisa jednog roditelja(100%),
ostvaruju se visok dnevni prirast i visoka završna masa tela. Ovakvo korišćenje
heterozis efekta se ne pojavljuje pri uobičajenom industrijskom ukrštanju rasa
kako je to slučaj na farmama u Srbiji. Kao rezultat primene ovog rešenja dobija se
prosečan dnevni prirast jagnjadi od preko300 grama i nadmašuje vrednosti za ovu
osobinu kod ostalih populacija na našem području, a naročito u poređenju sa
virtemberškom i Il de frans ovcom. Jagnjad sa 90 dana uzrasta imaju masu tela
iznad 30 kg, a za dostizanje te mase po kg ostvarenog prirasta troše manju količinu
hrane čak i do 20%. Zaklana jagnjad imaju visok randman, visok udeo mesa I
kategorije, i odlična fizičko hemijska i tehnološka svojstva mesa. Ovim tehničkim
rešenjem se za jednu godinu na farmi od 100 ovaca dobija 64 jagnjadi više u
odnosu uobičajene sisteme gajenja ovaca u Srbiji. Pored broja jagnjadi, ovom
tehnologijom se ostvaruje veći prirast podmlatka i manji utrošak hrane za kilogram
prirasta u odnosu na ovčarsku praksu kod nas čime je i ekonomski efekat daleko
veći. Primena nove tehnologije ima i nekoliko tehnološko organizacionih
prednosti u odnosu na standardnu.",
publisher = "Institute for Animal Husbandry",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa",
volume = "26",
number = "special issue",
pages = "1-10"
}
Petrović, M., Ružić-Muslić, D., Maksimović, N., Žujović, M., Smiljaković, T.,& Bijelić, Z.. (2010). Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institute for Animal Husbandry., 26(special issue), 1-10.
Petrović M, Ružić-Muslić D, Maksimović N, Žujović M, Smiljaković T, Bijelić Z. Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2010;26(special issue):1-10..
Petrović, Milan, Ružić-Muslić, Dragana, Maksimović, Nevena, Žujović, Miroslav, Smiljaković, Tatjana, Bijelić, Zorica, "Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa" in Biotechnology in Animal Husbandry, 26, no. special issue (2010):1-10.

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the RIStocar Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the RIStocar Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB