Приказ основних података о документу

Mogućnosti stočarstva Srbije - perspektiva i budućnost

dc.creatorPetrović, Milan M.
dc.creatorAleksić, S.
dc.creatorPetrović, Milan P.
dc.creatorPetrović, M.
dc.creatorPantelić, Vlada
dc.creatorNovaković, Željko
dc.creatorRužić-Muslić, Dragana
dc.date.accessioned2018-12-14T15:03:26Z
dc.date.available2018-12-14T15:03:26Z
dc.date.issued2013
dc.identifier.issn1450-9156
dc.identifier.urihttp://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/387
dc.description.abstractThe paper describes the state of the livestock production in the Republic of Serbia including preliminary results from the 2012 census: according to preliminary data, 908.990 heads of cattle, 3.403.288 pigs, 1.729.278 sheep and 235.576 goats are reared in Serbia. Structural and institutional measures, and measures of credit support should be the main instruments for achieving the goals of progress in animal husbandry. Activities in the breeding-selection work should be carried out in accordance with the recommendations of international organizations (ICAR, INTERBULL, EAAP). One of the most important outcome of these activities should result in a level of over 80% of the total population of cattle, pigs, sheep and other species of domestic farm animals in Serbia included in the control of production performance (presently between 25 and 30%). Genetic improvement of cattle, sheep and pigs (milk, meat) is very complex. More efficient use of reproductive technologies (AI - artificial insemination and embryo transfer ET, etc.), also of methods for evaluation of breeding value of farm animals through new methods of evaluation of breeding value of cows and breeding bulls will contribute to faster genetic improvement of production traits of these species of domestic animals. New knowledge in mapping and gene transfer, marker assisted selection, in vitro embryo development, embryo cloning, sexing, etc., are improving rapidly, with new technologies being developed permanently. Breeding/improvement of cattle, sheep and pigs in through breeding - selection work should facilitate further improvement of fertility traits, growth rate, feed efficiency, carcass quality (higher percentage of muscle tissue in the body), the quality of milk and meat, resistance to disease and stress, etc.en
dc.description.abstractPočetkom 2013. godine dobijeni su preliminarni rezultati popisa poljoprivrede u Republici Srbiji, obavljenog 2012. godine. Ukupan broj goveda je 908.990, svinja 3.403.288, ovaca 1.729.278 i koza 235.576 grla.. Povećanje konkurentnosti stočarstva Srbije se može ostvariti kreiranjem uslova za tržišno okruženje i putem investicija, kako u znanje, tako i u opremu. Zbog toga strukturne i institucionalne mere, kao i mere kreditne podrške treba da budu glavni instrumenti za ostvarenje ovog cilja. Aktivnosti u odgajivačko-selekcijskom radu treba da se sprovode u skladu sa preporukama međunarodnih organizacija (ICAR, INTERBULL, EAAP i druga). Jedan od najvažnijih rezultata ovog rada treba da prouzrokuje nivo od preko 80% ukupne populacije goveda, svinja, ovaca i ostalih vrsta domaćih životinja u Srbiji bude obuhvaćeno kontrolom proizvodnih svojstava (sada između 25 i 30%). Status i ciljevi oplemenjivanja goveda u Srbiji. Genetsko unapređenje goveda (mleko,meso) je vrlo kompleksno. Efikasnije korišćenje reproduktivnih tehnologija (VO-veštačko osemenjavanje i ET-embriotransfer i dr.) i korišćenje metoda za procenu odgajivačke vrednosti domaćih životinja preko novih metoda ocene priplodnih vrednosti bikova i krava će doprineti bržem genetskom unapređenju mlečnosti krava. Nova saznanja u mapiranju i transferu gena, selekciji preko markera, in vitro razvoju embriona, seksiranju i kloniranju embriona i dr. Odgajivački ciljevi-simentalska rasa, prosečna proizvodnja mleka u standardnoj laktaciji preko 6 000 kg; Holštajn frizijska rasa u standardnoj laktaciji preko 8 000 kg. Melezi iz ukrštanja domaćih krava nižih proizvodnih sposobnosti i bikova tovnih rasa, francuskih, italijanskih, engleskih. Odgajivački ciljevi ovakvog oplemenjivačkog rada i korišćenje heterozis efekta je stvaranje takvih genotipova koji će omogućiti završnu telesnu masu meleza F1, junadi od preko 550 kg, prosečni dnevni prirast u tovu preko 1500 g, randman toplih polutki preko 60%, sadržaj mišića u trupu od preko 65%. Status i ciljevi oplemenjivanja ovaca u Srbiji. Oplemenjivanje u cilju povećanja proizvodnje mesa treba da omogući dobijanje jagnjadi sa većim dnevnim prirastom (preko 300 g), veće završne mase tela sa 90 dana uzrasta (preko 28 kg), kao i većeg randmana trupa, više od 58%). Problem prelaska na policikličnost i oplodnju ovaca u toku cele godine obavio bi se na dva načina: genetički, korišćenjem ukrštanja rasa koje manifestuju estrus izvan normalne sezone (dorzet horn, il de france i romanovska) primenom metoda stimulacije, tj. indukcijom i sinhronizacijom estrusa.Tako bi se stvorili uslovi za primenu intenzivnog sistema jagnjenja dva jagnjenja u jednoj godini odnosno tri jagnjenja u dve godine. Sistem jagnjenja, sistem ukrštanja, selekcija i linijsko odgajivanje, zatim skraćenje post partum intervala i povećanje indeksa jagnjenja, kao i broja jagnjadi pri rođenju, rano zalučenje jagnjadi, korišćenje metode veštačkog osemenjavanja, automatskih mašina za dojenje, odgajivanje jagnjadi uspešnom zamenom za mleko i tov jagnjedi od 30 - 45 kg sa 90 do 120 dana. Status i ciljevi oplemenjivanja svinja u Srbiji. Oplemenjivanje svinja u cilju unapređenja mesnatosti preko odgajivačko-selekciojskog rada treba da omogući dalje poboljšanje osobina plodnosti, brzine porasta, iskorišćavanja hrane, kvaliteta trupa (veći procenat mišićnog tkiva u trupu), kvaliteta mesa i otpornosti svinja na bolesti i stres. Odgajivačko-selekcijskim radom neophodno je: povećati genetski potencijal postojećih mesnatih rasa i meleza svinja, raditi na stvaranju linija unutar čistih rasa primenom divergentne selekcije, kako bi se kasnije njihovim ukrštanjem ispoljivo veći heterozis efekat. Cilj selekcije treba da bude povećanje mišićnog tkiva u najvrednijim delovima trupa: but, plećka i kare. Odgajivački program u našoj zemlji predviđa ukrštanje landrasa (švedski, holandski,) i velikog jorkšira radi proizvodnje nazimica F1 generacije. One se posle toga ukrštaju sa nerastovima treće rase (terminalna rasa nerastova: hempšir, durok, pietren, nemački i belgijski landras) ili nerastovima F1 generacije. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. TR-31053.sr
dc.publisherInstitute for Animal Husbandry, Belgrade
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/31053/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceBiotechnology in Animal Husbandry
dc.subjectcattleen
dc.subjectsheepen
dc.subjectpigsen
dc.subjectbreedingen
dc.subjectgeneticsen
dc.subjectETen
dc.subjectMOETen
dc.titlePotentials of Serbian livestock production: Outlook and futureen
dc.titleMogućnosti stočarstva Srbije - perspektiva i budućnostsr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY
dcterms.abstractПантелић, Влада; Aлексић, С.; Ружић-Муслић, Драгана; Новаковић, Жељко; Петровић, Милан П.; Петровић, Милан М.; Петровић, М.; Могућности сточарства Србије - перспектива и будућност; Могућности сточарства Србије - перспектива и будућност;
dc.citation.volume29
dc.citation.issue1
dc.citation.spage1
dc.citation.epage17
dc.citation.other29(1): 1-17
dc.citation.rankM51
dc.identifier.doi10.2298/BAH1301001P
dc.identifier.fulltexthttp://r.istocar.bg.ac.rs//bitstream/id/2126/385.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу