Razvoj i implementacija standarda dobrobiti i biosigurnosti u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje goveda i svinja

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/20110/RS//

Razvoj i implementacija standarda dobrobiti i biosigurnosti u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje goveda i svinja (en)
Развој и имплементација стандарда добробити и биосигурности у циљу унапређења технологије производње говеда и свиња (sr)
Razvoj i implementacija standarda dobrobiti i biosigurnosti u cilju unapređenja tehnologije proizvodnje goveda i svinja (sr_RS)
Authors

Publications

Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Petrujkić, B.; Delić, Nikola; Maksimović, Nevena; Bojkovski, Jovan

(Institute for Animal Husbandry, Belgrade, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Petrujkić, B.
AU  - Delić, Nikola
AU  - Maksimović, Nevena
AU  - Bojkovski, Jovan
PY  - 2012
UR  - http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/350
AB  - The aim of this study was to find out is it possible to presume success of boars sperm cryopreservation, based on controlled exposure to heat stress and to investigate in vitro quality parameters of frozen/thawed sperm of previously selected 6 boars with good results (group 1) and 6 boars (group 2) with bad results on thermo resistance test (TT). In this investigation, ejaculates of 12 chosen of 75 AI boars (Landrace, Large White, Pietrain and Durock breeds) from SVC Velika Plana (Serbia) were used. Tolerance to heat stress was performed by Schaetz (1963) method. Ejaculates were extended with Androhep plus (1:1) and kept during 60 minutes on 41oC. In cryopreservation of boars semen Westendorf et al. (1975) method, modified by Bwanga et al. (1990). Very significant changes of progressive motility rate were observed after spermatozoa exposure to controlled thermal stress. High correlation coefficient of progressive motility rate of both groups of boars, but higher in group 2 for progressive motility rate after thawing and after heat stress treatment was established. Average progressive motility rate of all 12 boars did not differ before and after thawing. Presence of boars of all breeds represented in the SVC (Large White, Landrace, Duroc and Pietrain) in both quality groups confirms the assumption that suitability for cryopreservation of sperm is individual trait. According data analysis, sperm deep freezing success requires previous selection for potential donors, which have to be consider standard quality parameters testing and controlled stress exposure tests.
AB  - Cilj rada je da se ustanovi da li moguće odrediti da li je sperma nerasta pogodna za krioprezervaciju da se na osnovu izlaganja spermatozioda kontrolisanom toplotnom stresu i da se ispitaju in vitro parametri kvaliteta odmrznutog semena dve grupe od po 6 nerastova čije je seme dobro (1. grupa) ili loše podnelo toplotni stres (2. grupa). U istraživanju su korišćeni ejakulati 12 od 75 nerastova rasa: landras, veliki jorkšir, pijetren i durok (L, J, P, D) iz SVC Velika Plana, odabranih na osnovu testa termorezistencije (TT) i svrstanih u dve kvalitetne grupe. Ispitivanje stepena termorezistencije ejakulata u razređenju Androhep-om plus 1:1 60 minuta na 41 oC, je izvedeno metodom po Schaetz-u (1963). Duboko zamrzavanje sperme odabranih nerastova izvedeno modifikovanim postupkom po Westendorf-u i sar. (1975) i Bwanga-i i sar. (1990). Rezultati TT ukazali su na vrlo značajne promene progresivne pokretljivosti spermatozoida posle izlaganja kontrolisanom toplotnom stresu. Ustanovljen je visok koeficijent korelacije kod obe grupe ali ipak nešto viši kod nerastova 2. grupe za odnos procenta progresivne pokretljivosti spermatozoida posle odmrzavanja i progresivne pokretljivosti posle izlaganja temperaturi od 41oC. Prosečna progresivna pokretljivost spermatozoida svih ispitivanih nerastova se nije značajno razlikovala pre i posle zamrzavanja. Slučajni raspored nerastova svih rasa zastupljenih u SVC (Jorkšir, Landras, Durok i Pijetren) u obe kvalitetne grupe potvrđuje pretpostavku da je pogodnost sperme za krioprezervaciju individualna osobina. Za uspešnu krioprezervaciju sperme nerastova je neophodna prethodna selekcija potencijalnih donora na osnovu rezultata ispitivanja standardnih parametara kvaliteta i testova u kojima se spermatozoidi in vitro izlažu različitim kontrolisanom stresu.
PB  - Institute for Animal Husbandry, Belgrade
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars
T1  - Otpornost na kontrolisani termalni stres i tolerancija na zamrzavanje spermatozoida dve grupe nerastova
VL  - 28
IS  - 1
SP  - 59
EP  - 66
DO  - 10.2298/BAH1201059S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Petrujkić, B. and Delić, Nikola and Maksimović, Nevena and Bojkovski, Jovan",
year = "2012",
abstract = "The aim of this study was to find out is it possible to presume success of boars sperm cryopreservation, based on controlled exposure to heat stress and to investigate in vitro quality parameters of frozen/thawed sperm of previously selected 6 boars with good results (group 1) and 6 boars (group 2) with bad results on thermo resistance test (TT). In this investigation, ejaculates of 12 chosen of 75 AI boars (Landrace, Large White, Pietrain and Durock breeds) from SVC Velika Plana (Serbia) were used. Tolerance to heat stress was performed by Schaetz (1963) method. Ejaculates were extended with Androhep plus (1:1) and kept during 60 minutes on 41oC. In cryopreservation of boars semen Westendorf et al. (1975) method, modified by Bwanga et al. (1990). Very significant changes of progressive motility rate were observed after spermatozoa exposure to controlled thermal stress. High correlation coefficient of progressive motility rate of both groups of boars, but higher in group 2 for progressive motility rate after thawing and after heat stress treatment was established. Average progressive motility rate of all 12 boars did not differ before and after thawing. Presence of boars of all breeds represented in the SVC (Large White, Landrace, Duroc and Pietrain) in both quality groups confirms the assumption that suitability for cryopreservation of sperm is individual trait. According data analysis, sperm deep freezing success requires previous selection for potential donors, which have to be consider standard quality parameters testing and controlled stress exposure tests., Cilj rada je da se ustanovi da li moguće odrediti da li je sperma nerasta pogodna za krioprezervaciju da se na osnovu izlaganja spermatozioda kontrolisanom toplotnom stresu i da se ispitaju in vitro parametri kvaliteta odmrznutog semena dve grupe od po 6 nerastova čije je seme dobro (1. grupa) ili loše podnelo toplotni stres (2. grupa). U istraživanju su korišćeni ejakulati 12 od 75 nerastova rasa: landras, veliki jorkšir, pijetren i durok (L, J, P, D) iz SVC Velika Plana, odabranih na osnovu testa termorezistencije (TT) i svrstanih u dve kvalitetne grupe. Ispitivanje stepena termorezistencije ejakulata u razređenju Androhep-om plus 1:1 60 minuta na 41 oC, je izvedeno metodom po Schaetz-u (1963). Duboko zamrzavanje sperme odabranih nerastova izvedeno modifikovanim postupkom po Westendorf-u i sar. (1975) i Bwanga-i i sar. (1990). Rezultati TT ukazali su na vrlo značajne promene progresivne pokretljivosti spermatozoida posle izlaganja kontrolisanom toplotnom stresu. Ustanovljen je visok koeficijent korelacije kod obe grupe ali ipak nešto viši kod nerastova 2. grupe za odnos procenta progresivne pokretljivosti spermatozoida posle odmrzavanja i progresivne pokretljivosti posle izlaganja temperaturi od 41oC. Prosečna progresivna pokretljivost spermatozoida svih ispitivanih nerastova se nije značajno razlikovala pre i posle zamrzavanja. Slučajni raspored nerastova svih rasa zastupljenih u SVC (Jorkšir, Landras, Durok i Pijetren) u obe kvalitetne grupe potvrđuje pretpostavku da je pogodnost sperme za krioprezervaciju individualna osobina. Za uspešnu krioprezervaciju sperme nerastova je neophodna prethodna selekcija potencijalnih donora na osnovu rezultata ispitivanja standardnih parametara kvaliteta i testova u kojima se spermatozoidi in vitro izlažu različitim kontrolisanom stresu.",
publisher = "Institute for Animal Husbandry, Belgrade",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars, Otpornost na kontrolisani termalni stres i tolerancija na zamrzavanje spermatozoida dve grupe nerastova",
volume = "28",
number = "1",
pages = "59-66",
doi = "10.2298/BAH1201059S"
}
Stanković, B., Hristov, S., Petrujkić, B., Delić, N., Maksimović, N.,& Bojkovski, J.. (2012). Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institute for Animal Husbandry, Belgrade., 28(1), 59-66.
https://doi.org/10.2298/BAH1201059S
Stanković B, Hristov S, Petrujkić B, Delić N, Maksimović N, Bojkovski J. Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2012;28(1):59-66.
doi:10.2298/BAH1201059S .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Petrujkić, B., Delić, Nikola, Maksimović, Nevena, Bojkovski, Jovan, "Resistance to controlled thermal stress and tolerance to sperm cryopreservation of two groups of boars" in Biotechnology in Animal Husbandry, 28, no. 1 (2012):59-66,
https://doi.org/10.2298/BAH1201059S . .

Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Petrujkić, Tihomir; Bojkovski, Jovan; Maksimović, Nevena; Delić, Nikola

(Institute for Animal Husbandry, Belgrade, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Petrujkić, Tihomir
AU  - Bojkovski, Jovan
AU  - Maksimović, Nevena
AU  - Delić, Nikola
PY  - 2011
UR  - http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/280
AB  - This paper gives a detailed analysis of the applied biosecurity measures in the production of boar sperm at a swine reproduction center. Biosecurity indicators (existence of a written biosecurity plan, isolation, introduction of newly acquired animals into the herd, herd health, assessment of the personnel attitude towards equipment, traffic control, attitude towards visitors, feeding and watering control, manure management, disposal of dead animal carcasses, attitude towards other animals, rodents and birds control, sanitation) were viewed and evaluated by rating scale: (5) - excellent, (4) - very good, (3) - good, (2) - sufficient, (1) - insufficient, there are resources for improvement (0) - insufficient, with no resources for improvement. Obtained data were analyzed in the SWOT process, taking into account all the strengths, weaknesses, threats and opportunities for improving the biosecurity level. The situation in the center is rated as very good, with an average rating of 4.15. However, one disadvantage is serious and related to the boar facilities isolation possibilities, taking into account their location and the presence of two types of male breeding animals (boars and bulls) in the same location. Newly acquired breeding animals are purchased from various sources, but with a rigorous regime of control and not at the same time.
AB  - U radu je detaljno analizirana primena biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova u jednom centru za veštačko osemenjavanje svinja. Sagledani su i procenjeni svi indikatori biosigurnosti (postojanje pisanog plana biosigurnosti, izolacija, uvođenje novonabavljenih životinja u zapat, zdravstveni status zapata, ocena odnosa osoblja prema opremi, kontrola kretanja i prometa, odnos prema posetiocima, kontrola ishrane i vodosnabdevanja, izđubravanje, uklanjanje leševa uginulih životinja, odnos prema drugim životinjama na farmi, kontrola populacija glodara i ptica, sanitacija), i ocenjeni prema skali ocena: (5) - odličan, (4) - vrlo dobar, (3) - dobar, (2) - dovoljan, (1) - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, (0) nedovoljan, nema resursa za poboljšanje. U razmatranju rezultata primenjena je SWOT analiza i utvrđene prednosti, nedostaci, rizici i mogućnosti za podizanje nivoa biosigurnosti. Stanje u centru je ocenjeno kao vrlo dobro, uz prosečnu ocenu 4,15. Međutim, jedan nedostatak je veoma ozbiljan i odnosi se na mogućnost izolacije objekata, uzimajući u obzir njegovu lokaciju i prisustvo dve vrste muških priplodnih životinja (nerastova i bikova) na istoj lokaciji. Nove priplodne životinje se nabavljaju iz različitih izvora, ali uz rigorozan režim kontrole i ne u isto vreme. Svakako, izmeštanje objekata za držanje priplodnih nerastova na drugu bezbednu lokaciju predstavlja složen ali prioritetan zadatak, kojim bi se otklonile brojne pretnje po proizvodnju sperme.
PB  - Institute for Animal Husbandry, Belgrade
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production
T1  - Analiza primenjenih biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova
VL  - 27
IS  - 2
SP  - 209
EP  - 216
DO  - 10.2298/BAH1102209S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Petrujkić, Tihomir and Bojkovski, Jovan and Maksimović, Nevena and Delić, Nikola",
year = "2011",
abstract = "This paper gives a detailed analysis of the applied biosecurity measures in the production of boar sperm at a swine reproduction center. Biosecurity indicators (existence of a written biosecurity plan, isolation, introduction of newly acquired animals into the herd, herd health, assessment of the personnel attitude towards equipment, traffic control, attitude towards visitors, feeding and watering control, manure management, disposal of dead animal carcasses, attitude towards other animals, rodents and birds control, sanitation) were viewed and evaluated by rating scale: (5) - excellent, (4) - very good, (3) - good, (2) - sufficient, (1) - insufficient, there are resources for improvement (0) - insufficient, with no resources for improvement. Obtained data were analyzed in the SWOT process, taking into account all the strengths, weaknesses, threats and opportunities for improving the biosecurity level. The situation in the center is rated as very good, with an average rating of 4.15. However, one disadvantage is serious and related to the boar facilities isolation possibilities, taking into account their location and the presence of two types of male breeding animals (boars and bulls) in the same location. Newly acquired breeding animals are purchased from various sources, but with a rigorous regime of control and not at the same time., U radu je detaljno analizirana primena biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova u jednom centru za veštačko osemenjavanje svinja. Sagledani su i procenjeni svi indikatori biosigurnosti (postojanje pisanog plana biosigurnosti, izolacija, uvođenje novonabavljenih životinja u zapat, zdravstveni status zapata, ocena odnosa osoblja prema opremi, kontrola kretanja i prometa, odnos prema posetiocima, kontrola ishrane i vodosnabdevanja, izđubravanje, uklanjanje leševa uginulih životinja, odnos prema drugim životinjama na farmi, kontrola populacija glodara i ptica, sanitacija), i ocenjeni prema skali ocena: (5) - odličan, (4) - vrlo dobar, (3) - dobar, (2) - dovoljan, (1) - nedovoljan, ima resursa za poboljšanje, (0) nedovoljan, nema resursa za poboljšanje. U razmatranju rezultata primenjena je SWOT analiza i utvrđene prednosti, nedostaci, rizici i mogućnosti za podizanje nivoa biosigurnosti. Stanje u centru je ocenjeno kao vrlo dobro, uz prosečnu ocenu 4,15. Međutim, jedan nedostatak je veoma ozbiljan i odnosi se na mogućnost izolacije objekata, uzimajući u obzir njegovu lokaciju i prisustvo dve vrste muških priplodnih životinja (nerastova i bikova) na istoj lokaciji. Nove priplodne životinje se nabavljaju iz različitih izvora, ali uz rigorozan režim kontrole i ne u isto vreme. Svakako, izmeštanje objekata za držanje priplodnih nerastova na drugu bezbednu lokaciju predstavlja složen ali prioritetan zadatak, kojim bi se otklonile brojne pretnje po proizvodnju sperme.",
publisher = "Institute for Animal Husbandry, Belgrade",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production, Analiza primenjenih biosigurnosnih mera u proizvodnji sperme nerastova",
volume = "27",
number = "2",
pages = "209-216",
doi = "10.2298/BAH1102209S"
}
Stanković, B., Hristov, S., Petrujkić, T., Bojkovski, J., Maksimović, N.,& Delić, N.. (2011). Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institute for Animal Husbandry, Belgrade., 27(2), 209-216.
https://doi.org/10.2298/BAH1102209S
Stanković B, Hristov S, Petrujkić T, Bojkovski J, Maksimović N, Delić N. Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2011;27(2):209-216.
doi:10.2298/BAH1102209S .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Petrujkić, Tihomir, Bojkovski, Jovan, Maksimović, Nevena, Delić, Nikola, "Analysis of applied biosecurity measures in boars sperm production" in Biotechnology in Animal Husbandry, 27, no. 2 (2011):209-216,
https://doi.org/10.2298/BAH1102209S . .
1

Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs

Hristov, Slavča; Zlatanović, Zvonko; Skalicki, Zlatko; Stanković, Branislav; Maksimović, Nevena

(Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Zlatanović, Zvonko
AU  - Skalicki, Zlatko
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Maksimović, Nevena
PY  - 2010
UR  - http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/234
AB  - The aim of this paper was to determine the level of cows behavioral welfare protection on farms with different rearing systems. Research of cows behavioral welfare protection was carried out on 5 farms (farms A, B, C, D, E) of various capacities with a total of 192 animals. The smallest farm was with 18 (farm B), and the biggest with 80 cows (farm A). On farm C were 22, D 27 and farm E 35 cows. Two farms (farms A and C) represented the free system of rearing inside open stables, while the three farms (farms B, D and E) have tied system of cows rearing in enclosed stables. The two farms have outlets (farms A and D), from which outlet on farm A is always available to animals, while the outlet on farm D is used only during the day. Cows were 3 to 5 years old with an average lactation between 4000 and 5000 liters/year. To assess behavior, rating scales from 0 to 5 (0 - unsatisfactory, there are no resources to improve, 1 - unsatisfactory, there are resources to improve, 2 - sufficient, 3 - good, 4 - very good, 5 - excellent) were used. The appraisal is comprised of nine complex behavioral systems such as: reactivity, ingestion, explorative behavior, movement, social behavior, body hygiene, territoriality, reproduction, and rest and sleep of animals. On farms with free rearing system of behavioral care benefit was evaluated as 'good' (Farm A 3.44, farm B 3.22). Insufficient protection of behavioral welfare was found on farms associated with the breeding system without outlet (farm B 1.56 and farm E 1.44). Cow's behavioral welfare of farm D with tied system of rearing and use of outlet was rated as scale score 'good' on the average.
AB  - Cilj ovog rada je utvrđivanje nivoa zaštite bihejvioralne dobrobiti na farmama krava sa različitim sistemom gajenja. Istraživanje zaštite bihejvioralne dobrobiti izvršeno je na 5 farmi (farme A, B, C, D, E) različitog kapaciteta sa ukupno 192 grla. U najmanjoj farmi bilo je 18 (farma B), a u najvećoj 80 krava (farma A). Na farmi C bilo je 22, farmi D 27 i farmi E 35 krava. Na dve farme (farme A i C) zastupljen je slobodan sistem držanja u otvorenim stajama, dok se na tri farme krave drže vezano u zatvorenim stajama. Na dve farme postoje ispusti (farme A i D), na jednoj farmi je stalno dostupan (farma A), dok se na drugoj koristi samo preko dana (farma D). Farme B, D i E imaju vezani način držanja krava i zatvoreni tip staje. Na farmi D se krave drže vezane, ali su preko dana u ispustu. Krave su stare između 3 i 5 godina, sa prosečnom laktacijom između 4000 i 5000 litara mleka. Za procenu bihejvioralnih sistema ponašanja korišćene su skale ocena od 0 do 5 (5 - odličan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - dovoljan, 1 - nedovoljan ima resursa za poboljšanje, 0 nedovoljan nema resursa za poboljšanje). Procena je obuhvatila devet složenih bihejvioralnih sistema, i to: reaktivnost, ingestiju, eksplorativno ponašanje, kretanje, socijalno ponašanje, higijena tela, teritorijalnost, reprodukciju i bihejvioralni sistem odmora i sna životinja. Na farmama sa slobodnim sistemom gajenja zaštita bihejvioralne dobrobiti ocenjena je kao dobra (farma A 3,44, farma B 3,22). Nedovoljna zaštita bihejvioralne dobrobiti utvrđena je na farmama sa vezanim sistemom gajenja bez ispusta (farma B 1,56 i farma E 1,44). Skalom ocena dobar na donjoj granici ocenjena je bihejvioralna dobrobit na farmi D sa vezanim sistemom gajenja i ispustom.
PB  - Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela
T2  - Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
T1  - Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs
T1  - Procena dobrobiti krava na osnovu sistema ponašanja
VL  - 16
IS  - 3-4
SP  - 79
EP  - 86
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_234
ER  - 
@article{
author = "Hristov, Slavča and Zlatanović, Zvonko and Skalicki, Zlatko and Stanković, Branislav and Maksimović, Nevena",
year = "2010",
abstract = "The aim of this paper was to determine the level of cows behavioral welfare protection on farms with different rearing systems. Research of cows behavioral welfare protection was carried out on 5 farms (farms A, B, C, D, E) of various capacities with a total of 192 animals. The smallest farm was with 18 (farm B), and the biggest with 80 cows (farm A). On farm C were 22, D 27 and farm E 35 cows. Two farms (farms A and C) represented the free system of rearing inside open stables, while the three farms (farms B, D and E) have tied system of cows rearing in enclosed stables. The two farms have outlets (farms A and D), from which outlet on farm A is always available to animals, while the outlet on farm D is used only during the day. Cows were 3 to 5 years old with an average lactation between 4000 and 5000 liters/year. To assess behavior, rating scales from 0 to 5 (0 - unsatisfactory, there are no resources to improve, 1 - unsatisfactory, there are resources to improve, 2 - sufficient, 3 - good, 4 - very good, 5 - excellent) were used. The appraisal is comprised of nine complex behavioral systems such as: reactivity, ingestion, explorative behavior, movement, social behavior, body hygiene, territoriality, reproduction, and rest and sleep of animals. On farms with free rearing system of behavioral care benefit was evaluated as 'good' (Farm A 3.44, farm B 3.22). Insufficient protection of behavioral welfare was found on farms associated with the breeding system without outlet (farm B 1.56 and farm E 1.44). Cow's behavioral welfare of farm D with tied system of rearing and use of outlet was rated as scale score 'good' on the average., Cilj ovog rada je utvrđivanje nivoa zaštite bihejvioralne dobrobiti na farmama krava sa različitim sistemom gajenja. Istraživanje zaštite bihejvioralne dobrobiti izvršeno je na 5 farmi (farme A, B, C, D, E) različitog kapaciteta sa ukupno 192 grla. U najmanjoj farmi bilo je 18 (farma B), a u najvećoj 80 krava (farma A). Na farmi C bilo je 22, farmi D 27 i farmi E 35 krava. Na dve farme (farme A i C) zastupljen je slobodan sistem držanja u otvorenim stajama, dok se na tri farme krave drže vezano u zatvorenim stajama. Na dve farme postoje ispusti (farme A i D), na jednoj farmi je stalno dostupan (farma A), dok se na drugoj koristi samo preko dana (farma D). Farme B, D i E imaju vezani način držanja krava i zatvoreni tip staje. Na farmi D se krave drže vezane, ali su preko dana u ispustu. Krave su stare između 3 i 5 godina, sa prosečnom laktacijom između 4000 i 5000 litara mleka. Za procenu bihejvioralnih sistema ponašanja korišćene su skale ocena od 0 do 5 (5 - odličan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar, 2 - dovoljan, 1 - nedovoljan ima resursa za poboljšanje, 0 nedovoljan nema resursa za poboljšanje). Procena je obuhvatila devet složenih bihejvioralnih sistema, i to: reaktivnost, ingestiju, eksplorativno ponašanje, kretanje, socijalno ponašanje, higijena tela, teritorijalnost, reprodukciju i bihejvioralni sistem odmora i sna životinja. Na farmama sa slobodnim sistemom gajenja zaštita bihejvioralne dobrobiti ocenjena je kao dobra (farma A 3,44, farma B 3,22). Nedovoljna zaštita bihejvioralne dobrobiti utvrđena je na farmama sa vezanim sistemom gajenja bez ispusta (farma B 1,56 i farma E 1,44). Skalom ocena dobar na donjoj granici ocenjena je bihejvioralna dobrobit na farmi D sa vezanim sistemom gajenja i ispustom.",
publisher = "Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela",
journal = "Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik",
title = "Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs, Procena dobrobiti krava na osnovu sistema ponašanja",
volume = "16",
number = "3-4",
pages = "79-86",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_234"
}
Hristov, S., Zlatanović, Z., Skalicki, Z., Stanković, B.,& Maksimović, N.. (2010). Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik
Institut PKB Agroekonomik, Padinska skela., 16(3-4), 79-86.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_234
Hristov S, Zlatanović Z, Skalicki Z, Stanković B, Maksimović N. Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs. in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik. 2010;16(3-4):79-86.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_234 .
Hristov, Slavča, Zlatanović, Zvonko, Skalicki, Zlatko, Stanković, Branislav, Maksimović, Nevena, "Assessment of cow welfare based on system of behavioral needs" in Zbornik naučnih radova Instituta PKB Agroekonomik, 16, no. 3-4 (2010):79-86,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_234 .

Health status and bio-security plans on pig farms

Stanković, Branislav; Hristov, Slavča; Bojkovski, T.J.; Maksimović, Nevena

(Institute for Animal Husbandry, Belgrade, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Stanković, Branislav
AU  - Hristov, Slavča
AU  - Bojkovski, T.J.
AU  - Maksimović, Nevena
PY  - 2010
UR  - http://r.istocar.bg.ac.rs/handle/123456789/237
AB  - Preservation of necessary level of swine herd health status is the most important aspect of bio-security, farm production and successful welfare protection. It involves a list of bio-security measures which must be essential part of production technology, including good rearing conditions and other prophylactic measures appliance. According to previously performed investigations, a list of elements required to establish standards for bio-security for particular pig farm was created. The list includes elements related to assure spatial., microclimate and hygienic conditions for pigs rearing, care, nutrition and watering, surveillance, regrouping and transport of swine, disease outbreak control, barns equipment and production process organization which are performed by veterinarians and zootechnicians. Bio-security standards must concern necessary level of swine herd health status and organization, size and type of operation and anticipate all compulsory measures for health control and disease spreading prevention, particularly those whose outbreak must be reported. In bio-security plan structure present epidemiological situation, potential herd health and production threats, as well as possible solutions must be concerned.
AB  - Očuvanje potrebnog nivoa zdravstvenog stanja populacije je najvažniji aspekt očuvanja biosigurnosti i uspeha proizvodnje, kao i dobrobiti svinja, i podrazumeva niz biosigurnosnih mera koje moraju biti sastavni deo proizvodne tehnologije, uključujući dobre uslove smeštaja i držanja i primenu profilaktičkih mera. Na osnovu sprovedenih istraživanja je sastavljena lista elemenata neophodnih za uspostavljanje standarda i izradu planova biosigurnosti za konkretnu farmu svinja. Lista sadrži elemente koji se odnose na obezbeđenja prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova gajenja životinja, negu, ishranu i napajanje, nadzor, pregrupisavanje i transport životinja, mera za sprečavanje pojave bolesti, opremanje staja i organizacija tehnološkog procesa proizvodnje, koje sprovode odgajivači, veterinarski i zootehnički stručnjaci. Standardi biosigurnosti moraju uzeti u obzir neophodan nivo zdravstvenog stanja zapata svinja, organizaciju, obim i vid proizvodnje na farmi i predvideti sve neophodne mere za kontrolu zdravstvenog stanja zapata i sprečavanje unošenja i širenja infektivnih bolesti, posebno onih čije se postojanje mora prijaviti. Pri izradi konkretnih planova biosigurnosti mora se uzeti u obzir trenutna epizootiološka situacija, ali i predvideti potencijalne pretnje po zdravstveno stanje i proizvodnju na farmi i moguća rešenja.
PB  - Institute for Animal Husbandry, Belgrade
T2  - Biotechnology in Animal Husbandry
T1  - Health status and bio-security plans on pig farms
T1  - Zdravstveni status i biosigurnosni planovi na farmama svinja
VL  - 26
IS  - 1-2
SP  - 29
EP  - 35
DO  - 10.2298/BAH1002029S
ER  - 
@article{
author = "Stanković, Branislav and Hristov, Slavča and Bojkovski, T.J. and Maksimović, Nevena",
year = "2010",
abstract = "Preservation of necessary level of swine herd health status is the most important aspect of bio-security, farm production and successful welfare protection. It involves a list of bio-security measures which must be essential part of production technology, including good rearing conditions and other prophylactic measures appliance. According to previously performed investigations, a list of elements required to establish standards for bio-security for particular pig farm was created. The list includes elements related to assure spatial., microclimate and hygienic conditions for pigs rearing, care, nutrition and watering, surveillance, regrouping and transport of swine, disease outbreak control, barns equipment and production process organization which are performed by veterinarians and zootechnicians. Bio-security standards must concern necessary level of swine herd health status and organization, size and type of operation and anticipate all compulsory measures for health control and disease spreading prevention, particularly those whose outbreak must be reported. In bio-security plan structure present epidemiological situation, potential herd health and production threats, as well as possible solutions must be concerned., Očuvanje potrebnog nivoa zdravstvenog stanja populacije je najvažniji aspekt očuvanja biosigurnosti i uspeha proizvodnje, kao i dobrobiti svinja, i podrazumeva niz biosigurnosnih mera koje moraju biti sastavni deo proizvodne tehnologije, uključujući dobre uslove smeštaja i držanja i primenu profilaktičkih mera. Na osnovu sprovedenih istraživanja je sastavljena lista elemenata neophodnih za uspostavljanje standarda i izradu planova biosigurnosti za konkretnu farmu svinja. Lista sadrži elemente koji se odnose na obezbeđenja prostornih, mikroklimatskih i higijenskih uslova gajenja životinja, negu, ishranu i napajanje, nadzor, pregrupisavanje i transport životinja, mera za sprečavanje pojave bolesti, opremanje staja i organizacija tehnološkog procesa proizvodnje, koje sprovode odgajivači, veterinarski i zootehnički stručnjaci. Standardi biosigurnosti moraju uzeti u obzir neophodan nivo zdravstvenog stanja zapata svinja, organizaciju, obim i vid proizvodnje na farmi i predvideti sve neophodne mere za kontrolu zdravstvenog stanja zapata i sprečavanje unošenja i širenja infektivnih bolesti, posebno onih čije se postojanje mora prijaviti. Pri izradi konkretnih planova biosigurnosti mora se uzeti u obzir trenutna epizootiološka situacija, ali i predvideti potencijalne pretnje po zdravstveno stanje i proizvodnju na farmi i moguća rešenja.",
publisher = "Institute for Animal Husbandry, Belgrade",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Health status and bio-security plans on pig farms, Zdravstveni status i biosigurnosni planovi na farmama svinja",
volume = "26",
number = "1-2",
pages = "29-35",
doi = "10.2298/BAH1002029S"
}
Stanković, B., Hristov, S., Bojkovski, T.J.,& Maksimović, N.. (2010). Health status and bio-security plans on pig farms. in Biotechnology in Animal Husbandry
Institute for Animal Husbandry, Belgrade., 26(1-2), 29-35.
https://doi.org/10.2298/BAH1002029S
Stanković B, Hristov S, Bojkovski T, Maksimović N. Health status and bio-security plans on pig farms. in Biotechnology in Animal Husbandry. 2010;26(1-2):29-35.
doi:10.2298/BAH1002029S .
Stanković, Branislav, Hristov, Slavča, Bojkovski, T.J., Maksimović, Nevena, "Health status and bio-security plans on pig farms" in Biotechnology in Animal Husbandry, 26, no. 1-2 (2010):29-35,
https://doi.org/10.2298/BAH1002029S . .
1