@article{
author = "Petrović, Milan and Ružić-Muslić, Dragana and Maksimović, Nevena and Žujović, Miroslav and Smiljaković, Tatjana and Bijelić, Zorica",
year = "2010",
abstract = "U Srbiji, kao i u najvećem broju zemalja Evrope, jagnjeće meso u strukturi ukupne
proizvodnje ovčijeg mesa učestvuje sa oko 70%. Bez obzira na to, sadašnja
proizvodnja ne može da zadovolji potrebe ni naše zemlje pa su izvozne mogućnosti
male. Količine proizvedenog mesa ovaca tokom proteklih desetak godina u našoj
zemlji se kreće ispod 20.000 tona, a potrošnja je ispod 3.0 kg po stanovniku, što je
veoma malo, čime spadamo u red evropskih zemalja sa najnižim konzumiranjem
ove namirnice. U našim prodavnicama ili restoranima se retko može naći jagnjeće
meso, a naročito kvalitetna mlada jagnjetina. Ono što je najvažnije, u Srbiji ne
postoji razrađen novi tehnološki postupak proizvodnje jagnjećeg mesa primenom
trorasnog ukrštanja i korišćenja punog efekta heterozisa. U svetu se ovoj
problematici poklanja naročita pažnja i proizvodnja jagnjećeg mesa je zasnovana
upravo na novim tehničkim rešenjima i to baš primenom heterozisa. Suština ovog
tehnološkog postupka ogleda se u iznalaženju najbolje kombinacije ukrštanja
domaće pramenke sa inostranim populacijama, čija je će genetska distanca
omogućiti ostvarenje boljih rezultata u proizvodnji kvalitetnog jagnjećeg mesa.
Tov dobijene jagnjadi, prema ovom tehničkom rešenju traje 90 dana. Usled uticaja
pozitivnog heterozisa individue(100%) i heterozisa jednog roditelja(100%),
ostvaruju se visok dnevni prirast i visoka završna masa tela. Ovakvo korišćenje
heterozis efekta se ne pojavljuje pri uobičajenom industrijskom ukrštanju rasa
kako je to slučaj na farmama u Srbiji. Kao rezultat primene ovog rešenja dobija se
prosečan dnevni prirast jagnjadi od preko300 grama i nadmašuje vrednosti za ovu
osobinu kod ostalih populacija na našem području, a naročito u poređenju sa
virtemberškom i Il de frans ovcom. Jagnjad sa 90 dana uzrasta imaju masu tela
iznad 30 kg, a za dostizanje te mase po kg ostvarenog prirasta troše manju količinu
hrane čak i do 20%. Zaklana jagnjad imaju visok randman, visok udeo mesa I
kategorije, i odlična fizičko hemijska i tehnološka svojstva mesa. Ovim tehničkim
rešenjem se za jednu godinu na farmi od 100 ovaca dobija 64 jagnjadi više u
odnosu uobičajene sisteme gajenja ovaca u Srbiji. Pored broja jagnjadi, ovom
tehnologijom se ostvaruje veći prirast podmlatka i manji utrošak hrane za kilogram
prirasta u odnosu na ovčarsku praksu kod nas čime je i ekonomski efekat daleko
veći. Primena nove tehnologije ima i nekoliko tehnološko organizacionih
prednosti u odnosu na standardnu.",
publisher = "Institute for Animal Husbandry",
journal = "Biotechnology in Animal Husbandry",
title = "Novi tehnološki postupak za proizvodnju kvalitetnog jagnjećeg mesa",
volume = "26",
number = "special issue",
pages = "1-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_ristocar_861"
}